Uvod u antičku mitologiju

Antička mitologija obuhvaća bogate priče drevnih Grka i Rimljana. Nije bila samo religija, već i temelj kulture, obrazovanja i političkog života. Mitovi su prenosili vrijednosti i objašnjavali prirodne pojave.

Titanomahija je desetogodišnji sukob u kojem su bogovi Olimpa, predvođeni Zeusom, svrgnuli starije Titane. Ova bitka nije samo sukob generacija, već i konceptualna borba između kaosa i reda.

Prometej je titan poznat po tome što je čovječanstvu dao vatru, simbol znanja i napretka. Njegova kazna za to djelo bila je vječno mučenje, što pokazuje grčki stav prema ljudskoj znatiželji i inovacijama.

Dvanaest olimpskih bogova personificirali su ljudske osobine i prirodne sile. Panteon je služio kao ogledalo ljudskih društava, odnosno odražavao je hijerarhiju, obiteljske veze i društvene norme.

Narcis, mladić koji se zaljubio u vlastiti odraz, nije samo priča o taštini. Mit sugerira dublju poruku o potrebi za samospoznajom i opasnostima izolacije.

Had, bog podzemlja, i Perzefona, kći Demetre, priča su o otimanju i godišnjim dobima. Njihov odnos simbolizira ciklus smrti i ponovnog rođenja prirode.

Orakul u Delfima bio je najvažnije proročište antičkog svijeta. Svećenice, poznate kao Pitije, prenosile su proročanstva od boga Apolona, često u zagonetnim oblicima, utječući na političke i osobne odluke.